Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba

Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba

Bilješke o piscu: Pavao Pavličić je rođen 16.8.1946. u Vukovaru. Radi kao profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Posebnu je pozornost privukao romanima: Večernju akt, Koraljna vrata, Škola pisanja, Rukoljub, Šapudl, Diksilend, kao i knjigom autobiografske proze Dunav.
Mjesto radnje: Zagreb
Citat: «…, Valentin se osobito bavio svojim gradom, Zagrebom,…»
Vrijeme radnje: Prva polovica godine
Tema: Knezovo proučavanje zločina u Zagrebu
Osnovna misao: Remećenje ritma je pogubno
Doživljaj djela: Djelo mi se svidjelo. Nije kao ostatak priča u zbirci. Ovo je kao vrhunac ili zaključak svega.
Analiza glavnog lika: Valentin Knez: statističar, bavi se statistikom zločina, otkriva ritam «Valentin Knez nije se ni sam sjećao kada se zapravo i zašto počeo baviti statistikom, jer mu se činilo da je to bilo tako davno, da je korijen toj strasti morao sezati čak u djetinjstvo.»
Kratki sadržaj: Valentin Knez se bavio statistikom. Nije bio poklonik kriminalistike, ali ga je to u zadnje vrijeme počelo zanimati. Bilježio je zločine po mjestu, vremenu, motivu, oružju, socijalnom statusu ljudi, izrezivao članke iz novina. Nakon nekog vremena uvidio je da su svi zločini nekako povezani i počeo ih je predviđati. Radio je knjigu o tome. Negdje početkom ljeta taj se ritam počeo remetiti. U Zagrebu su se odvijali sve strašniji zločini. Sve to je obeshrabrilo Valentina Kneza. Odlučio je napraviti novo istraživanje pod naslovom ISPRAVCI RITMA.
Kompozicija djela: 1. Uvod: Valentin Knez proučava zločine
2. Zaplet: Uviđa da se mogu predvidjeti
3. Vrhunac: Ritam se remeti
4. Rasplet: Radi knjigu ISPRAVCI RITMA

Fabularni tijek: 1. Valentin Knez se bavi statistikom
2. Proučava zločine u Zagrebu
3. Uviđa da se mogu predvidjeti
4. Svaki zločin predviđa
5. Početkom ljeta sistem se remeti
6. Sve strašniji zločini se odigravaju
7. On pravi novu knjigu "ISPRAVCI RITMA"
Stilska sredstva:
Epiteti: snažan, osamljen, neobično, puniji, detektivske, socijalni, statistički, obično, društvenog, sudskih

Onomatopeja: «…, sve bi pošlo naopako i bilo bi poremećeno, kao kad bi sunce izašlo na zapadu.»

Kontrasti: «Nije mu bilo do sistema, bilo mu je do Zagreba.» «Ipak, ako ga ne spasi sistem, neće ga spasiti ništa.»

Usporedba: «…, sve bi pošlo naopako i bilo bi poremećeno, kao kad bi sunce izašlo na zapadu.»