Carlo Goldoni: Gostioničarka Mirandolina

Bilješke o piscu
Carlo Goldoni (Venecija, 25. veljače 1707. - Pariz, 6. veljače 1793.), talijanski komediograf i reformator komedije. Rodio se u Mlecima u imućnoj obitelji liječnika Giulija,rodom iz Modene i Mlečanke Margherite Savioni. Nisu ga privlačili izgledi da krene očevim stopama. Iako nikada nije upoznao djeda Carla, zarana je pokazao da je od njega naslijedio stravstvenu zaokupljenost kazalištem i druželjubivu narav. Školovao se u Perugi, na dominikanskome učilištu u Riminiju, odakle je pobjegao sa družinom putujućih glumaca. Na kraju je diplomirao na Sveučilištu u Padovi. Idućih godina je pisao komične međuigre, tragikomedije i libreta za melodrame, ali i prve sastavke što najavljuju zrelo stvaralačko razdoblje, između 1748. i 1762. godine. Konzervativni protivnici kazališne reformacije i ćudljivosti publike naveli su ga 1762. da se od Mletaka oprosti komedijom Jedna od zadnjih pokladnih večeri i pođe u Pariz raditi kao pisac predložaka za Comedie Italienne, kazalište koje je i dalje njegovalo talijansku komediju dell'arte, gdje je Goldoni nastavio ulagati reformatorske napore da pisanim tekstom unaprijedi kazališni izraz. Prije smrti na francuskome je sastavio Memoare, zapise o uspomenama na svoj raznoliki, kazalištu posvećeni život. Umro je u oskudici početkom veljače 1793.
Komedije mu se ističu majstorskim dijalogom, u kojem se često služi i venecijanskim dijalektom. Komedije: Kavana (1750.), Gostioničarka Mirandolina (1753.), Grubijani (1760.), Ribarske svađe (1762.), i dr.

Ukratko
Glavni lik komedije je mlada, vesela i koketna gostioničarka, koja se zabavlja zavodeći goste svoga konačišta, izbjegavajući njihove bračne ponude, ukratko, "vrteći ih oko prsta". U nju su zaljubljena dva njezina gosta, Markiz od Forlipopolija i Grof od Albafiorite, dok je treći gost, Vitez od Ripafratte, okorjeli ženomrzac. Uz obilje humora i smiješnih zgoda i nesporazuma, koje potiču što ljubavne spletke, što sveprisutna uloga novca i odnos plemstva i običnog puka, Mirandolina zbog "osvete" laskanjem i prijetvorom zavodi upravo Viteza, da bi se na kraju ipak udala za čovjeka svoga, pučkog staleža. Svi predstavljeni likovi stvarni su i životni predstavnici različitih klasa. Tako markiz i grof ismijavaju dva tipična ekstrema talijanskog društva toga doba: osiromašene plemiće bez novčića, prisiljene prodavati svoje titule, te novoobogaćene buržuje i trgovce koji plemstvo i društveni ugled stiču novcem. Prijetvorne glumice Dejanira i Hortenzija humoristični su "obračun" Goldonijev s izvještačenom komedijom dell'arte.

Mjesto radnje
Italija 60- ih godina prošloga stoljeća kad ljudima ništa ne manjka, život je lijep. U svratištu koje vodi Mirandolina, svim muškarcima poželjna gostioničarka, odvijaju se različite priče. Ipak svi gosti, uključujući dobrostojećeg grofa i markiza, pokušavaju osvojiti Mirandolinu. Ona pak, »ne pada« samo tako na šarm, darove i pusta obećanja udvarača, a za oko joj zapinje tek jedan gost, vitez, poznat kao mrzitelj žena. Neosvojiva gostioničarka cijelo se vrijeme lukavo poigrava sa svojim proscima te do samoga kraja krije kome će pripasti njezino srce...

Tema
Zaluđenosti ženom oko koje se "sve vrti", a koja sama "vrti" odnosno usmjerava radnju, prisutna je u mnogim umjetničkim djelima, a Goldonijeva Gostioničarka naročito prikazuje kako se - u jednoj tako svakodnevnoj stvari kao što je osvajanje partnerice - ne razlikuju ljudi naizgled vrlo različitih karaktera, a posebice društvenih pozicija, ugleda, moći i statusa. Pojačano je to smještanjem radnje na pozornicu koja dočarava modernu i poletnu Italiju gdje se susreću pojedinci iz različitih društvenih slojeva, a brzim, ponekad i bizarnim dijalozima dobiva se na realističnosti i duhovitosti. Upravo tako, kao dinamičnu i duhovitu predstavu na veseloj šarenoj pozornici, a bez puno dubljih značenjskih slojeva i poruka, doživljava se i najnovije uprizorenje slavne komedije.

 Književni rod i vrsta djela
drama; komedija

Analiza jezika i stila
- epiteti: vaš novac, kupljenoj grofoviji, trideset bijednih novčića, dobrim okom
- usporedba: kao dobri prijatelji, kao nagradi za pažnje
- metafora: Čini mi se da ga gostioničarka gleda prilično dobrim okom.

Sadržaj  
1. čin
Markiz i grof žustro se svađaju oko Mirandoline. I jedan i drugi, baš kao i svaki muškarac koji uđe u njezinu gostionicu, zaljubljeni su u nju. Grof tvrdi da može pridobiti njezinu ljubav novcem, dok je markiz (koji nema novaca) uvjeren kako Mirandolini treba upravo njegova zaštita, a ne novac i darovi. No u toj se cijeloj priči u gostionici pojavljuje i vitez koji mrzi sve žene, pa tako i Mirandolinu. U početku Mirandolina nije reagirala, no to joj se uskoro počelo gaditi pa je odlučila nešto poduzeti kako bi smekšala kameno srce viteza. Nakon nekog se vremena vitezu počela sviđati Mirandolina, no nije to htio nikome priznati. U međuvremenu u gostionicu dolaze dvije glumice koje pokušavaju glumiti plemkinje i nekakve grofice, no čini se da nisu nikoga zavarale. Za to se vrijeme grof i markiz natječu koji će Mirandolini dati veći i ljepši dar.
Unatoč svom šarmu koji je uložio, umjesto kod markiza, dvije mlade glumice odlaze na objed u grofovu sobu, i zbog toga je markiz vrlo ljutit i traži nekakvu zadovoljštinu. Mirandolina govori za sebe:
Moram ga zavesti... Tko pobjegne, ne mora se bojati da će ga pobijediti, ali tko zastane, tko sluša i u tome uživa, prije ili kasnije i unatoč svojoj samovolji mora pasti! E, tako će i moj vitez pasti... Hoće.

2. čin
Vitez, koji je preko noći zavolio žene, misli da je Mirandolina iskrena prema njemu, no vara se. Uz vino i fine objede koje mu Mirandolina nudi, vitez postaje sve nemoćniji. ''Plemkinje'' (glumice) otkrivaju grofu svoj pravi identitet. Vidjevši da vitez želi pobjeći, Mirandolina odluči pasti u nesvijest i tako ga još više zabludi i nagovori da ostane s njom.
Draga Mirandolino! Vi ste prva žena na ovom svijetu s kojom sam imo strpljenja biti u društvu i pri tome sam iskreno uživao!

3. čin
Vitez priznaje Mirandolini da ju neizmjerno voli. Markiz u međuvremenu daje Dejaniri zlatnu bočicu koju je grof, tj. vitez dao Mirandolini. Grof i markiz žele se osvetiti Mirandolini jer im nije uzvratila ljubav. Grof i vitez skoro se poubijaše, no Mirandolina ih, na svoju i njihovu sreću, rastavi. Ljutiti vitez proklinje Mirandolinu i odlazi iz gostionice zauvijek. Mirandolina je tužna zbog toga, ali ubrzo prijeđe preko toga. Na samom kraju priče, Mirandolina zamoli grofa i markiza da također odu iz gostionice. Po želji njezina oca, ali i njezina srca, Mirandolina se odluči udati za svog pomoćnika Fabrizia. A vitez joj je rekao:
Bježim od tvojega pogleda! Proklinjem tvoju lasku, tvoje suze, tvoje varke! Od tebe sam doznao kakvu zlobnu moć nad nama ima tvoj spol, i od tebe sam na vlastitoj koži naučio kako čovjeku nije dovoljno, ne, prezirati ga da bi pobijedio, nego mu pred njim valja bježati!

Likovi  
Mirandolina - gostioničarka  
Vitez od Ripafratte - uopće nije očaran Mirandolinom i ne shvaća zašto svi lude za njom; govori kako je stvarno grozno što žena može posvađati i rastaviti prijatelje; Mirandolina u početku uopće nije ostavila nikakav dojam na njega.  
Markiz od Forlipopolija - vrlo umišljen čovjek; svađa se sa grofom oko toga kojeg od njih Mirandolina više voli, kojeg trebaju ljudi više poštovati i raspravljaju o novcu; govori kako Mirandolini treba njegova zaštita, a ne novac.  
Grof od Albafiorite - nešto ''prizemljeniji'' čovjek; govori kako Mirandolini nije potrebna nikakva zaštita, već novac da može održavati gostionicu.  
Ortensia i Dejanira - glumice Fabrizio - sobar u gostionici Vitezov sluga i grofov sluga  

Dojam o djelu
Djelo je zanimljivo jer prevladava humor. Mirandolina je snalažljiva ženai uz pomoć svojih sposobnosti uspijeva pokoriti muškarca koji nikad nije volio žene, te na kraju on postaje strastveni zaljubljenik u njih.

SarmaCraft - Hrvatski Minecraft server

Naziv servera: SarmaCraft

IP: mc.SarmaCraft.info

Broj slotova: 180

Verzija: 1.6.4

Uptime: 24/7

Vlasnik: LudnicaKiller

Facebook stranica: http://on.fb.me/ZszdeT

Web stranica: http://bit.ly/Y5s0Ud

August Šenoa: Čuvaj se senjske ruke

August Šenoa: Čuvaj se senjske ruke
Bilješke o piscu:
August Šenoa rodio se 1838., a umro 1881. godine u Zagrebu. Intenzivno se bavio književnom djelatnošću. Šenoa je s najviše uspjeha obrađivao
povijesne motive. Takva djela su: Zlatarevo zlato, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke i dr. Velik dio svoje djelatnosti posvetio je kazalištu. Pisao je pjesme (lirske i epske), pripovijetke iz suvremenog života (Prosjak Luka i Prijan Lovro) te kritike i rasprave. Vrijeme njegova djelovanja neki povjesničari književnosti zovu Šenoino doba.
Mjesto radnje:
Vrbnik na otoku Krku, Venecija, Senj, Orlovo Gnijezdo, Gradec (Grac)
Vrijeme radnje:
1600., 1601. i 1614. godine
Tema:
Borbe uskoka i Mlečana
Osnovna misao:
Treba braniti svoj zavičaj. Narod koji je mek, pokoran i poslušan čeka ropstvo i tuđinska vlast. Narod koji je ponosan, hrabar i prkosan, izborit će i dočekati svoju slobodu.
Problematika koja se obrađuje u djelu:
Povijesna zbivanja s početka 17. stoljeća kad je Senj bio pod austrijskom vladavinom. U to vrijeme uskoci su branili Jadransko more od Mlečana, dok su na kopnu branili austrijsku carevinu od Turaka. Bili su trn u oku Mlečana koji su ih pokušali na prijevaru otjerati iz grada. Šenoa veliča borbu svog naroda za slobodu. Knjiga poručuje da se od tuđinske vlasti može osloboditi samo onaj narod koji se za to sam izbori.
Kompozicija djela:
1. Uvod: Uskok Juriša Orlović spašava Dumu iz ruku Mletka Vittoria.
2. Zaplet: Mletački biskup de Dominis sprema propast Senju i uskocima.
3.Vrhunac: Uskoci vođeni Jurišom Orlovićem provaljuju u Senj i ubijaju
Rabatu i Capogrossa.
4.Rasplet: Rabata je ubijen i Mlečani su svladani.
5.Završetak: Uskoci su opet slobodni, a Senjom je zavladao mir.
Kratki sadržaj:
Senjski uskoci stalni su trn u oku Mlečana. Oni služe austrijskome caru i brane more od Mlečana i kopno od Turaka. Ponosni su, hrabri i odani svome gradu i kraju. Austrijski general Rabata, koji služi i Veneciji, sprema uskocima smrt, a građanima Senja izgon. U tome mu pomaže izdajnički biskup de Dominis. Redovnik Cipriano javlja uskocima o dolazećoj nesreći, pa oni bježe na Orlovo Gnijezdo. Rabata ulazi s vojskom u grad i naređuje smaknuće kneza Posedarića. Uskoci pod vodstvom vojvode Juriše Orlovića upadaju u grad i oslobađaju ga. Sluge Mletačke Republike Rabata i Antonija Capogrossu stigla je pravedna kazna. Senjom je opet zavladao mir, a Klara Posedarić i mladi uskočki vojvoda Đure Daničić sklapaju brak. A goli kamen i senjska bura i danas nose poruku: “Čuvaj se senjske ruke!”
Prepričavanje jedne epizode po izboru:
Mletački gospodin Vittorio je htio oženiti krčanku Dumu. Ona se tomu protivi i po buri bježi. On je sa svojom četom lovi do rta. Duma skače junaku Juriši Orloviću u ruke, a on počne veslati prema pučini. Ljutiti
Vittorio počne viče za njima, ali uzalud. Duma je spašena.
Analiza likova:
Carski kapetan Danilo Barbo: jak, žilav, “Pod kratkim čelom stajaše mu širok nos, oblo lice urešeno tankim brcima i španjolskom bradicom.”, “Duga, ne gusta kosa, razdijeljena u dvoje, padaše mu na bjeli vezeni ovratnjak.” “…bijaše odjeven zobunom od crne kože, žutih rukava…” plemić, senjski zapovjednik, prijatelj i zaštitnik uskoka, pošten i istinoljubiv.
“Gledajte na mom srcu ova tri križa! To je moja majka, moja sestra i moje sestre i – vaše dijete, tri žrtve vašeg nemilosrđa. Evo ja vam poklanjam te tri žrtve, ja se odričem osvete, ali ostavite ovaj bijedni narod na miru.” – Spreman je odustati od osvete zbog smrti svoje majke, sestre i njenog djeteta koje je skrivio Rabata, a zauzvrat traži od Rabate spas uskoka.
General Josip Rabata: visok, jak “…nisko, prignuto čelo, gusto nabrane vjeđe nad blijedim modrim očima…”, “… pod krupnim nosom stiskale se čvrsto debele usnice…”, “Rabata je izdajica svijetle krune, čovjek naprasit, krvolok, ali opet slab i kukavica; Rabata je zadužen i rastrošen.” – carev punomoćnik, zlotvor, rastrošan, živi u dugovima, zapravo je kukavica, izdajica austrijskog cara, radi za Mlečane, naređuje ubojstvo kneza Posedarića i izgon uskoka, pod vodstvom Juriše Orlovića uskoci mu spremaju pravednu presudu i ubijaju ga u kaštelu.
Knez Martin Posedarić: udovac, visok, "…lice mu bijaše duguljasto, blijedo, ali krasno, crno mu je oko igralo kao munja na moru, crna mu brada padala do pojasa, kosa mu bijaše kratka pristignuta." senjski plemić, "Ja sam knez, plemić, vlastelin i nijesam plaćenik, ja ostajem da čuvam stari svoj dvor i grb koji je svijetao pred svijetlom i carstvom." po naređenju Rabate odrubljena mu je glava.

Uskok Juriša Orlović: “…visok, zoran junak, široka čela, orlova nosa, duguljasta lica.”, “Vaša duša, moja glava.” – Juriša je odan Senju i uskocima, spašava Dumu i uzima je za ženu, bježi s četom uskoka na Orlovo Gnijezdo da ne padne u mletačko ropstvo. Bori se protiv Turaka i bježi iz njihova ropstva.
Poručnik Antonio Capogrosso: sluga Mletačke Republike, desna ruka Rabate, uskoci ga ubijaju zbog svega zla što je nanio Senju.
Dojam o djelu:
Uzbudljiv povijesni roman koji govori o volji snazi našeg naroda da
se brani i čuva rodnu grudu. Djelo je u meni pobudilo osjećaj ponosa.

VN:F [1.8.4_1055]

Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba

Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba

Bilješke o piscu: Pavao Pavličić je rođen 16.8.1946. u Vukovaru. Radi kao profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Posebnu je pozornost privukao romanima: Večernju akt, Koraljna vrata, Škola pisanja, Rukoljub, Šapudl, Diksilend, kao i knjigom autobiografske proze Dunav.
Mjesto radnje: Zagreb
Citat: «…, Valentin se osobito bavio svojim gradom, Zagrebom,…»
Vrijeme radnje: Prva polovica godine
Tema: Knezovo proučavanje zločina u Zagrebu
Osnovna misao: Remećenje ritma je pogubno
Doživljaj djela: Djelo mi se svidjelo. Nije kao ostatak priča u zbirci. Ovo je kao vrhunac ili zaključak svega.
Analiza glavnog lika: Valentin Knez: statističar, bavi se statistikom zločina, otkriva ritam «Valentin Knez nije se ni sam sjećao kada se zapravo i zašto počeo baviti statistikom, jer mu se činilo da je to bilo tako davno, da je korijen toj strasti morao sezati čak u djetinjstvo.»
Kratki sadržaj: Valentin Knez se bavio statistikom. Nije bio poklonik kriminalistike, ali ga je to u zadnje vrijeme počelo zanimati. Bilježio je zločine po mjestu, vremenu, motivu, oružju, socijalnom statusu ljudi, izrezivao članke iz novina. Nakon nekog vremena uvidio je da su svi zločini nekako povezani i počeo ih je predviđati. Radio je knjigu o tome. Negdje početkom ljeta taj se ritam počeo remetiti. U Zagrebu su se odvijali sve strašniji zločini. Sve to je obeshrabrilo Valentina Kneza. Odlučio je napraviti novo istraživanje pod naslovom ISPRAVCI RITMA.
Kompozicija djela: 1. Uvod: Valentin Knez proučava zločine
2. Zaplet: Uviđa da se mogu predvidjeti
3. Vrhunac: Ritam se remeti
4. Rasplet: Radi knjigu ISPRAVCI RITMA

Fabularni tijek: 1. Valentin Knez se bavi statistikom
2. Proučava zločine u Zagrebu
3. Uviđa da se mogu predvidjeti
4. Svaki zločin predviđa
5. Početkom ljeta sistem se remeti
6. Sve strašniji zločini se odigravaju
7. On pravi novu knjigu "ISPRAVCI RITMA"
Stilska sredstva:
Epiteti: snažan, osamljen, neobično, puniji, detektivske, socijalni, statistički, obično, društvenog, sudskih

Onomatopeja: «…, sve bi pošlo naopako i bilo bi poremećeno, kao kad bi sunce izašlo na zapadu.»

Kontrasti: «Nije mu bilo do sistema, bilo mu je do Zagreba.» «Ipak, ako ga ne spasi sistem, neće ga spasiti ništa.»

Usporedba: «…, sve bi pošlo naopako i bilo bi poremećeno, kao kad bi sunce izašlo na zapadu.»

Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea

Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea

BILJEŠKE O PISCU

Suzana Townsend rodena je u Leicester u 1946. Ona je pohađala Glen Hills školu početkom 50-ih, a zatim odlazi u Južni Wigston u srednju školu za djevojke. Školu je napustila kada je imala 15 godina i tada je počela raditi. Promjenila je više radnih mjesta (tako je radila kao prodavac, garaža i radnica u tvornici). Udala se već sa 18 i rodila troje djece. Kada ju je muž ostavio odgajala ih je sama Karijeru pisanja je zapocela tek sa 35.g. a njezina najpoznatija knjiga je "Tajni dnevnik Adriana Molea " (1985) U početku knjiga nije imala veliki uspjeh, ali kasnije jeste, te je Sue napisala još nekoliko knjiga o Alanu Mole. ( Novi jadi Alana Molea, Adrijan Mole i mali vodozemci , Adrijan na pragu zrelosti.Poznata je i po drugim knjigama ; "Kraljica i ja" (1991 )"Obnova " (1988) i "Duh Djeca" (1998). Sue Townsend kasnije se ponovo udala. U 1999 lijecnici su otkrili da ima dijabetes i pocela je da gubi očni vid. Danas je gotovo slijepa.

VRSTA
Dnevnik

VRIJEME RADNJE
Vrijeme od 1982 do 1983 

MJESTO RADNJE
Jedan gradić u Engleskoj blizu Londona 

TEMA
Problemi odrastanja Adriana Moroa

LIKOVI
Adrijan, otac, majka, Pandora, starac Bert, Barry, Nigel, baka Mole te nastavnici, susjedi, drugi stanovnici grada, dva psa Adrijanov i Bertovi, Pandorin konjić-pony 

KRATKI SADRŽAJ
Svoj dnevnik Adrijan počinje pisati 1siječnja 1982 godine , a tada ima 13.godina i 9.mjeseci.Na početku dnevnika donio je odluke kako će se ponašati i što će sve raditi naredne godine .Adrijan svaki dan sve do rođendana kada je napunio 15 godina tj. do 3 travnja 2003.god.piše dnevnik u kojeme opisuje sve događaje doga dana, svoja razmišljanja, svoje emocije i probleme koji ga muče.Naravno najviše ga muči vlastiti izgled koji se mijenja od djeteta u dječaka, a to uglavnom radi druge stvari koja ga veoma okupira a to je ljubav prema djevojčici Pandori. Osim što opisuje promjene na svom tijelu ( rast prvih dlačica, prva polucija, bol u bradavicama, prvo brijanje , rast mišića ) opisuje i snagu svoje zaljubljenosti i uspostavljanje veze i zabavljanja, ljubomore na druge dječake te prve poljubce sa svojom curom. Ipak Arijan uglavnom piše i o obiteljskim donosima u svojoj porodici , te o vlastitim djelatnostima koje obavlja kako u kući tako u školi , te u slobodno vrijeme.

Adrijan je veoma dobar učenik, izuzetno mnogo čita , vrlo je pristojan i lijepo odgojen, a posebno ima osječaja za druge i pomaganje drugima , iako mu je u porodici stanje veoma loše. Tata i mama se rastaju, majka odlazi s ljubavnikom, a Adrijan ostaje s ocem i psom. Otac koji je u početku radio dosta pije te dobiva odkaz, pa se njihovo već i prije osrednje materijalno stanje još pogoršalo. Adrijan puno radi u kući, ( sprema, kuha, pere veš ) vodi brigu čak i o ocu više nego otac o njemu, a poslije škole pomaže i jednom starcu od 90 godina. Ponekad ide kod bake i tamo mu je još najljepše, dobro se najede i naspava.I pored toga Adrijan je vedra duha i raspoložen, druži se s prijateljima, organizira priredbu u školi te objavljivanje časopisa . Mašta o tome da postane veterinar , ali isto tako želi da postane i pisac. Smatra da je intelektualac, piše neke pjesmice i šalje ih na objavljivanbje u poznate novine.Pjesme nisu objavljene, ali je od novina dobivao odgovore kojim su ga bodrili da nastavi s pisanjem, što je dječaka vrlo veselilo. Majka se vratila ponovo kući i život se opet odvija kao prije. deja vu-već viđeno)

Dnevnik je pun doživljaja, svaki dan je vrlo kratko opisan , ali je svaki veoma interesantan i svaki dan Adrijan ima što ta reči i napisati. Kroz pisanje Arijana i čitanje njegovog dnevnika saznaje se mnogo ne samo o Adrijanu i njegovoj porodici,te o običajima i socijalnoj situacije okoline u kojoj živi,nego i o političkoj situaciji u Engleskoj , migrantima koji tu žive, odnosima između rasa i staleže, te o važnim događajima u monarhiji .( vjenčanje princa Čarles i Dijane i sl.)

Za godinu dana Adrijan je mnogo odrastao , zbog problema i ljubavi je ponešto popustio u školi ,ali na početku iduće godine opet si postavlja zadatke za godinu koja slijedi.

OPIS LIKOVA

Adrian - Trinaestogodišnji dječak i živi sa svojim roditeljima. Dobar je učenik i jako ambiciozan. Vrlo je vrijedan, pristojan i lijepo odgojen. Zabrinut je zbog svojih bubuljica na licu. Zaljubljen je u djevojčicu Pandoru. Rado pomaže drugima i dobro se snalazi u kući nakon rastave roditelja. Želio bi postati veterinar ili pisac i htio bi svojim roditeljima pružiti bolji život.

Otac - Adrianov otac je zapravo dobar čovjek, no dosta pije i tada je ponaša nemarno pa ponekad i grubo prema drugima 

Majka - Adrianova majka želi mnogo više od života nego to ima sa arijanovim ocem.Pohađa tečajeve za afirmaciju žena, a zaljubljuje se u komšiju s kojim jedno vrijeme odlazi živjeti u drugi grad.Ona voli Adriana , ali to mu nažalost kaže samo kad se nacuga, a opstalo vrijeme ponaša se dosta hladno i zapravo nebrižno

Pandora - Adrianova djevojka i njegova vršnjakinja. Dobra je kao osoba, zgodna i ima kosu boje sirupa. Uvijek pomaže Adrianu, voli ga i razumije. Odlučna je i samosvjesna. Živi u dobrostojećoj obitelji

JEZIK I STIL
Dnevnik je pun doživljaja. prevladavaju jednostavne i lagane rečenice. Iz dnevnika saznajemo o Adrianu i njegovoj obitelji te o običajima. Saznajemo o političkoj situaciji u Engleskoj, o važnim događajima, migrantima i odnosima između rasa.